Iz Drinovaca smo rubom ravnice ili jezera jahali prema sjeveru do Gorice. Na pola puta ugledasmo lijevo uz vodu selo Dubrava, koje je do prije samo nekoliko desetljeća posjedovalo visoku i snažnu hrastovu šumu po kojoj je i dobilo ime, sada međutim, za kaznu za njeno pustošenje pati od gladi između poplave i suše.
Nastavi čitati Gorica – Ružići – fra Augustin Skoko – Ledinci – Seline – razbojnik RošaOznaka: povijest
Goniči i lov s goničima
Ako na ovom mjestu posvetim opise kako čistokrvnom goniču obaju zemalja kao i lovu s goničima koji se nekada prakticirao, onda bih oba opisa mogao prikladno započeti starim uvodom u sve bajke: „Bijaše jednom“, jer čistokrvnih goniča u objema zemljama danas ima vrlo malo ili ih možda uopće nema, a vlada je lovu s goničima koji raspršuje divljač i uznemiruje revire Zakonom o lovu od 5. kolovoza 1893. kroz paragraf sub § 11 „Lov s visokonogim psima goničima je zabranjen“ već odavno mudro stavila prepreku, pa se tamo, gdje se još tu i tamo lovi s psima glasnog gona krupnije građe, to događa protivno zabrani i nezakonito.
Nastavi čitati Goniči i lov s goničimaKrenica – Drinovci – legenda o Gavanu
Najbolje karte bilježe jezero Krenica samo kao akumulaciju Trebižata dužine oko 2 km, širine 5 km, nedaleko od sela Drinovci i dalmatinske granice.
Nastavi čitati Krenica – Drinovci – legenda o Gavanu
Trebižat – Vitina – Veljaci – Klobuk
Iz Ljubuškog smo uzvodno pratili dolinu Trebižata do državne granice.
Nastavi čitati Trebižat – Vitina – Veljaci – Klobuk
Gradnići, fra Augustin Zubac
Kod sela Gradnići ulazimo u oazu Brotnjo polje, tzv. „crveno polje“, prema varljivim navodima nazvano tako ili po bogatstvu bojadisarskog broća (njem. Krapp, slav. broć) ili po izvrsnom crnom vinu koje tu uspijeva.
Nastavi čitati Gradnići, fra Augustin Zubac
Dinarske šetnje
U sljedećih nekoliko nastavaka donosim prijevod poglavlja “”Katolička Hercegovina” iz knjige Dinarische Wanderungen autora Moriza Hoernesa.
Preveo: Ivica Petrović
Sjeverozapadna Hercegovina čini trokut s vrhom okrenutim k jugu, kojega s istoka zatvara Neretva, sa zapada dalmatinska granica, bosanska sa sjevera. Paralelno s potonjom može se povući crta koja sredinom cijeloga trokuta prolazi od Imotskog do Mostara dijeleći ga na polovicu osnove i polovicu vrha. Ta je crta danas od minornog značaja, ali je posve vjerojatno nekada imala nemalu ulogu.
Nastavi čitati Dinarske šetnje