Kod sela Gradnići ulazimo u oazu Brotnjo polje, tzv. „crveno polje“, prema varljivim navodima nazvano tako ili po bogatstvu bojadisarskog broća (njem. Krapp, slav. broć) ili po izvrsnom crnom vinu koje tu uspijeva.
Nastavi čitati Gradnići, fra Augustin ZubacBrotnjo polje – stećci i gomile
Naše šetnje sjeverozapadnom Hercegovinom polazile su iz Mostara i tamo završavale. Okrenusmo najprije ravno na zapad, skrenusmo s istočnog ruba Mostarskog blata na jugozapad i paralelno s Neretvom otiđosmo preko uzvisina desnom obalom do Ljubuškog.
Nastavi čitati Brotnjo polje – stećci i gomileKatolička Hercegovina
I gdje bi također bio narod kojemu je priroda pružila toliko mogućnosti da u svakodnevnoj borbi zasluži slobodu i život kao katolicima ovog dijela Hercegovine. Goli krš i močvarno tlo miljama uokolo, poplavne bujice i bura zimi, suša i tropska vrućina u lijepo godišnje doba glavne su prepreke kulturi koje izazivaju na odvažnu borbu; – bogato, plodno tlo u nizinama, obilje rijetkih proizvoda tla i općenito blaga klima održavaju ravnotežu prema neprijateljskim utjecajima pa je u potpunosti angažirana ljudska snaga već odavno mogla prevagnuti.
Nastavi čitati Katolička Hercegovina
Dinarske šetnje
U sljedećih nekoliko nastavaka donosim prijevod poglavlja “”Katolička Hercegovina” iz knjige Dinarische Wanderungen autora Moriza Hoernesa.
Preveo: Ivica Petrović
Sjeverozapadna Hercegovina čini trokut s vrhom okrenutim k jugu, kojega s istoka zatvara Neretva, sa zapada dalmatinska granica, bosanska sa sjevera. Paralelno s potonjom može se povući crta koja sredinom cijeloga trokuta prolazi od Imotskog do Mostara dijeleći ga na polovicu osnove i polovicu vrha. Ta je crta danas od minornog značaja, ali je posve vjerojatno nekada imala nemalu ulogu.
Nastavi čitati Dinarske šetnje
Milena Mrazović, Bosančev miljenik
Bosanskome konju vraćena je slava. Cijeli dan ovogodišnjeg velikog konjičkog natjecanja u Sarajevu gotovo je isključivo posvećen njemu te sada može iznova pokazati svoju toliko hvaljenu sposobnost. No, čini se da trkalište nije pravo mjerilo za to, a čovjek je olako sklon naše konjiće držati pomalo bijednima uspoređujući ih sa slavnim trkačima međunarodnog natjecanja. Nepromišljeno se kaže: „Bosanski konj uopće nije konj…“ Ovoj nerazumnoj ocjeni o našim konjima suprotstavlja se ponosan osjećaj samosvijesti našega naroda prema svom miljeniku, svome konjicu.
Nastavi čitati Milena Mrazović, Bosančev miljenik