Iz Gradca smo posjetili Čitluk, mjesto gdje je FZM. Jovanović godine 1878. tako odlučnim udarom porazio hercegovačke ustanike da je bez ispaljenog metka ušao u Mostar. Čitluk je najprivlačnije mjesto u oazi Brotnjo; ranije slavensko ime bijaše mu Karlovac, tursko označava „imanje“, „posjed“ i jednako oštro izražava turska prava na posjed nad cijelim krajem kao Kula koja nalikuje utvrdi i koju su mostarski begovi Lakišić sagradili tu na brežuljku usred lokvastih polja.
Nastavi čitati Čitluk – Čerin – fra Petar BakulaOznaka: hercegovina
Gradnići, fra Augustin Zubac
Kod sela Gradnići ulazimo u oazu Brotnjo polje, tzv. „crveno polje“, prema varljivim navodima nazvano tako ili po bogatstvu bojadisarskog broća (njem. Krapp, slav. broć) ili po izvrsnom crnom vinu koje tu uspijeva.
Nastavi čitati Gradnići, fra Augustin ZubacBrotnjo polje – stećci i gomile
Naše šetnje sjeverozapadnom Hercegovinom polazile su iz Mostara i tamo završavale. Okrenusmo najprije ravno na zapad, skrenusmo s istočnog ruba Mostarskog blata na jugozapad i paralelno s Neretvom otiđosmo preko uzvisina desnom obalom do Ljubuškog.
Nastavi čitati Brotnjo polje – stećci i gomileKatolička Hercegovina
I gdje bi također bio narod kojemu je priroda pružila toliko mogućnosti da u svakodnevnoj borbi zasluži slobodu i život kao katolicima ovog dijela Hercegovine. Goli krš i močvarno tlo miljama uokolo, poplavne bujice i bura zimi, suša i tropska vrućina u lijepo godišnje doba glavne su prepreke kulturi koje izazivaju na odvažnu borbu; – bogato, plodno tlo u nizinama, obilje rijetkih proizvoda tla i općenito blaga klima održavaju ravnotežu prema neprijateljskim utjecajima pa je u potpunosti angažirana ljudska snaga već odavno mogla prevagnuti.
Nastavi čitati Katolička Hercegovina
Dinarske šetnje
U sljedećih nekoliko nastavaka donosim prijevod poglavlja “”Katolička Hercegovina” iz knjige Dinarische Wanderungen autora Moriza Hoernesa.
Preveo: Ivica Petrović
Sjeverozapadna Hercegovina čini trokut s vrhom okrenutim k jugu, kojega s istoka zatvara Neretva, sa zapada dalmatinska granica, bosanska sa sjevera. Paralelno s potonjom može se povući crta koja sredinom cijeloga trokuta prolazi od Imotskog do Mostara dijeleći ga na polovicu osnove i polovicu vrha. Ta je crta danas od minornog značaja, ali je posve vjerojatno nekada imala nemalu ulogu.
Nastavi čitati Dinarske šetnje