Mineralna voda kiseljak kod Sarajeva
Na cesti koja vodi od Sarajeva prema Brodu, 37 km sjeverozapadno od Sarajeva, otprilike sat vožnje od željezničke postaje Bosanske željeznice Visoko, nalazi se u prekrasnom, šumovitom planinskom kraju malo lječilište Kiseljak sa svojim moćnim istoimenim izvorom mineralne vode; zemljopisni položaj točno je određen sljedećim podacima: dužina 35°, 0,44,6’04” od otoka Ferro, širina 43° 56 7′; nadmorska visina 472 m.
Gospodin rudarski nadsavjetnik Rücker priopćio mi je sljedeće o geološkim prilikama Kiseljaka: „Mineralna voda u Kiseljaku izvire gotovo na rubu tercijarnog bazena Zenica–Sarajevo, u neposrednoj blizini velike rasjedne linije, koja taj tercijarni bazen odvaja od planinskih sastavnica tzv. bosanskog rudogorja. Te planinske sastavnice neposredno uz granicu sastoje se u glavnoj osi od paleozojskih škriljevaca, a dalje jugozapado od paleozojskih vapnenaca, pri čemu potonji sadrže ležišta sinjavca kod Kreševa. Duž te rasjedne linije nalaze se i mineralni izvori kod hana Jezero, hana Bilalovac i Busovače.“
Kad sam 6. kolovoza 1886. posjetio izvor, još je postojalo stari okvir, i to cilindar od hrastovine dubok 1,7 m i promjera 65 cm, na kojemu je bio kameni nastavak s bočnim otvorom za otjecanje; ispod tog drvenog cilindra nalazio se sloj šljunka debljine 2 m, a ispod njega sloj pjeskovite gline debljine 0,8 m naslonjen na stijeni. U međuvremenu je gospodin okružni inženjer Ribarich izvršio produbljivanje izvorskog okna u Kiseljaku, što je dovršeno u jesen 1888.; na dubini od 5 m našlo se na stijene. Izvorsko okno je ozidano te uzlazni mlaz daje približno pet puta više vode nego prije. Izvorski bazen nalazi se u natkrivenom šetalištu, koje je dograđeno uz malo kupalište, u kojem se nalazi 8 kabina za kupanje.
U izvorskom bazenu voda se živahno kreće zahvaljujući mnoštvu i neprekidnom izbijanju mjehurića plina koji se, kako sam analizom utvrdio, sastoje od čiste ugljične kiseline.
Temperaturu izvora izmjerio sam 6. kolovoza 1886. prijepodne, iznosila je 11,8 °C, pri istodobnoj temperaturi zraka od 15 °C.
Svježe zahvaćen kiseljak je bezbojan, bistar i ima miris mineralnih voda, ugodna je okusa, a kasnije se osjeti malo na željezo. Stojeći na zraku obilato isparava ugljična kiselina te time dolazi do znatnog izdvajanja bijelog taloga, koji se pretežito sastoji od kalcijeva karbonata i magnezijeva karbonata.
Kvalitativna analiza pokazala je sljedeće sastojke: kalij, natrij, litij, amonijak, kalcij, stroncij, magnezij, željezo, aluminij, mangan, sumporna kiselina, klor, borna kiselina, fosforna kiselina, ugljična kiselina, kremična kiselina i organske tvari, među kojima su se mogli prepoznati tragovi mravlje kiseline po njezinu redukcijskom djelovanju te maslačne kiseline po njezinu mirisu. (…)
Pogled na ove brojke pokazuje da se mineralna voda Kiseljak kod Sarajeva odlikuje značajnom koncentracijom Glauberove soli, kalcijeva bikarbonata, magnezijeva bikarbonata i slobodne ugljične kiseline; potpuno je zasićena ugljičnom kiselinom, što se već vidi po isparavanju velike količine ugljične kiseline iz izvorskog bazena. Koncentracija željeznog bikarbonata u vodi doduše nije velika, ali ipak je treba uzeti u obzir.
Kiseljak lokalno koriste gosti lječilišta kako za piće tako i za kupanje te je, odmah nakon toplica u Ilidži, vjerojatno najpopularnija i među stanovništvom Bosne najviše korištena mineralna voda. Već nekoliko godina uvedeno je i racionalno punjenje u Kiseljaku pa se sada ovaj kiseljak otprema u dobro začepljenim, uredno etiketiranim bocama; može se naći u svim važnijim gradovima Bosne, gdje se konzumira u znatnim količinama s vinom.
Mjesto Kiseljak doduše je malo, s oko 300 do 400 stanovnika, ali je u oba slučaja kada sam ondje boravio bilo prilično živo i svaki put bilo je nazočno poprilično gostiju lječilišta, za čiji je smještaj osiguran vrlo prostran han s mnogim sobama.
Kao što sam ranije izvijestio, prošle jeseni je Zemaljska vlada naredila potrebne radove za produbljivanje izvorskog okna.
Koncem studenoga radovi su završeni pod vodstvom okružnog inženjera gospodina Ribaricha. Ovaj uistinu značajan i težak posao poduzet je jer se strahovalo da bi kiseljak mogao biti razrijeđen površinskim vodama, osobito vodom obližnjeg potoka, te zato što je vrlo stara drvena oplata od hrastovine, oslobađanjem drvenih čestica, povremeno onečišćivala kiseljak. Ti će radovi zasigurno biti od velike koristi za izvor, jer će se sada voda crpiti čista, tj. bez drvenih čestica, zasigurno neovisna o površinskim vodama te, osim toga, u mnogo većoj količini. Međutim, miješanje kiseljaka s površinskim vodama nije se događalo ni ranije, barem ne u vrijeme kada sam 1886. uzimao vodu za analizu. Naime, nakon što je novo izvorsko okno dovršeno, poslano mi je nekoliko litara uzete mineralne vode jer sam namjeravao provesti usporednu analizu; najprije je određena samo ukupna količina čvrstih sastavnica, pri čemu su dobivene vrijednosti koje se potpuno podudaraju s onima koje sam dobio pri analizi vode 1886. godine.
Izdašnost mineralne vode u Kiseljaku vrlo je velika te bi ona, zbog svoje snage, bila sposobna opskrbljivati vrlo posjećeno lječilište, i to kako za kure pijenjem tako i za kupke. Trenutačno se koristi samo manji dio vode ovoga značajnog izvora; ipak mi se čini da je u posljednje dvije godine posjećenost znatno porasla; bolji su uvjeti smještaja i hrane nego ranije, budući da je već spomenuti veliki han obnovljen i opremljen s dobrim restoranom, dok Vlada čini po mogućnosti mnogo što bi gostima lječilišta boravak učinilo ugodnijim te time podiglo ugled lječilišta; tako su oko izvora i kupališta izgrađeni prilično lijepi i prostrani parkovi.
Od profesora dr. E. Ludwiga u Wiener Klinische Wochenschrift, 7. 2. 1889.
Preveo Ivica Petrović